image1 image2 image3 image4 image5 image6 image7
logo

Orjentacija u planini

Članak je baziran na odlomku iz knjige Aleksandra Dj. Petrovića "Čitanje karata i orijentacija"

Orijentacija je snalaženje na terenu. Spretnost u korišćenju orijentacije omogućava nam relativno sigurno kretanje nepoznatim planinskim predjelima. Najprirodnija orijentacija na zemljištu je orijentacija pomoću strana svijeta.

 

Da bismo se mogli orijentisati treba na geografskoj karti i na terenu odrediti strane svijeta. Ako znamo jedan od ovih pravaca onda nam je lako odrediti ostale. Kada se okrenete prema sjeveru, jug je iza vas, zapad lijevo, a istok desno. Karta se usmjerava tako da se smjer sjevera na karti poklopi sa smjerom sjevera na terenu. Smjer sjevera na karti pokazuje strelica sa slovom N (eng. North, sjever), a ako te strelice nema, podrazumijeva se da je sjever na karti gore. Kada pravilno postavite kartu i ako na njoj zaključite da je vaš pravac kretanja desno, onda i vi idete desno.

 

Geografska karta je predstavljena slika dijela Zemljine površine, koje je po utvrđenim pravilima i ustaljenim znacima, predstavljeno sa svim njegovim prirodnim i vjestačkim objektima. Razmjer karte pokazuje koliko puta je neka duž na karti kraća od horizontalne projekcije te duži u prirodi. Za planinare je potrebna detaljna karta koja predstavlja manju površinu i to obično razmjera 1:50000, 1:25000 i sl. Razmjera 1:50000 znači da jedan santimetar na karti obuhvata 50000 cm t.j. 500 metara na terenu. Druga važna stvar na karti su izohipse. To su linije koje povezuju tačke iste nadmorske visine. Tamo gdje su izohipse zgusnute, padina je strmija, a tamo gdje su razmaknute - blaža.

 

Postoji više nacina za određivanje strana svijeta na terenu, među kojima je svakako najbolja i najproučavanija orijentacija pomocu kompasa. Označena magnetna igla kompasa uvijek pokazuje smjer sjevera.

 

Orijentacija pomoću Sunca moguća je samo ako ima Sunca, a bazira se na jednostavnoj cinjenici da je Sunce ujutro na istoku, u podne na jugu i uveče na zapadu.

 

U orijentaciji pomoću časovnika i Sunca, smjer sjever-jug određuje se tako što malu kazaljku postavimo u pravcu Sunca, ugao koji čine mala kazaljka na časovniku i broj 12 prepolovimo, i ta njegova simetrala pokazivaće pravac juga. Obratite pažnju da se prilikom ljetnjeg računanja vremena koristi ugao između postavljene male kazaljke i 13 sati.

 

Pravac sjevera možemo odrediti po polarnoj zvezdi (Sjevernjaci) ali samo za vrijeme vedre noći. Ova zvijezda se nalazi u sazvježđu Malog Medvjeda (mala kola), na sjeveru. Na nebu se pronalazi pomoću sazvježđa Veliki Medvjed (Velika kola), koje se sastoji od sedam jasnih zvijezda raspoređenih u obliku kola (četiri tocka i ruda). Kad se pronađe ovo sazvježđe, onda se rastojanje dvoje posljednjih zvijezda (ona dva točka koja su dalje od rude) produži oko pet puta. Na tom rastojanju nailazimo na jednu vrlo jasnu i svijetlu zvijezdu, Polarnu zvijezdu. Ona je najsvjetlija zvijezda Malog medvjeda. Pravac mjesta stajanja ka polarnoj zvijezdi je pravac sjevera.

 

Svaki predmet (drvo, telegrafski stub i drugo), obasjan iz jednog pravca, baca svoju sjenku u suprotnom pravcu. Izjutra u 6 časova (izvor svjetlosti sa istoka) predmet baca svoju sjenku u pravcu zapada. U 12 časova (izvor svjetlosti sa juga) predmet baca svoju sjenku u pravcu sjevera. U 18 časova (izvor svjetlosti sa zapada) predmet baca svoju sjenku u pravcu istoka.

 

Pravac sjevera, pomocu sjenke predmeta, mozemo odrediti u bilo koje vreme dana. Ako casovnik pokazuje 15 casova, treba odrediti onaj pravac sjenke predmeta, koga je ta sjenka zauzimala pre tri sata, t.j. u podne. Kako je posle toga proslo vreme od tri casa to je sjenka promenila svoj pravac za 3x15°, t.j. 45° (za tri casa se i Sunce pomerilo za 45°). Ovaj ugao od 45° treba nacrtati na hartiji pa njegov desni krak okrenuti u pravcu sjenke predmeta. Njegov levi krak ce tacno pokazivati pravac koji je sjenka zauzimala u podne, t.j. pravac sjevera.

 

Pravac sjevera se nalazi levo od pravca sjenke predmeta. Ako ovo odredjivanje vrsimo u prepodnevnim casovima onda ce se pravac sjevera nalaziti desno od pravca sjenke predmeta.Pravac mozemo odrediti i pomocu Sunca, casovnika i sjenke. Vodoravno postavimo sat a na osovinu satnih kazaljki vertikalno se postavi igla, slamcica, palidrvce i slicno. Vertikalno postavljen predmet bacace svoju sjenku suprotno od izvora svetlosti,dakle suprotno od Sunca. Sat okrecemo sve dotle dok mala kazaljka ne dodje u sjenku predmeta koji je oslonjen na osovinu satnih kazaljki. Ugao koji cine sjenka (mala kazaljka) i broj 12 prepolovimo a njegova simetrala pokazuje pravac sjevera. Pre podne ce pravac sjevera biti desno od sjenke (male kazaljke) a popodne levo od sjenke (male kazaljke) na satu.

 

Kora drveta koja je okrenuta ka sjeveru izlozena je vecoj hladnoci pa je zato rapavija i obicno obrasla mahovinom. Kod drveta breze ova pojava je narocito jasno izrazena. Medjutim, potrebno je posmatrati veci broj drveca kako bi se sigurnije odredio pravac sjevera. Kod panja svakog prosecnog drveta izrazito se vide prstenovi (godovi) koji oznacavaju godisnje naslage pri rascenju drveta. Uze rastojanje izmedju prstenova je na sjeveru a sire rastojanje izmedju prstenova je na jugu. Ovaj nacin nije pouzdan kad znamo da na rastojanje izmedju prstenova ne utice samo jacina suncevog osvetljenja, vec i jacina i pravac vetrova.

 

Za odredjivanje strane sveta mogu nam posluziti i pojedini predmeti i znakovi, npr. pravoslavna crkva-oltar je na istoku, a ulaz na zapadu; katolicka crkva-oltar je na zapadu, a ulaz na istoku; dzamija (minaret)-toranj se nalazi na jugu, a ulaz na sjeveru; hriscanski grobovi-imaju pravac istok-zapad,krst (spomenik) nalazi se na zapadu; muslimanski grobovi-imaju pravac sjever-jug, spomenik se nalazi na juznoj strani groba; zidovi na zgradama, starim zdanjima i utvrdjenjima-na sjeveru su hladniji, vlazniji i tamniji; sneg-na juznim padinama uzvisenja se brze topi nego na sjevernim padinama pa je zato kvalitet snega na sjevernoj strani bolji i duze se odrzava.

 

Azimut je ugao koji smjer posmatranog objekta zatvara sa smjerom sjevera. Meri se od sjevera u smjeru kretanja kazaljke na satu. Na primer, azimut zapada je 270°, jugoistoka 135° itd. Azimut se najlakse odredjuje pomocu kompasa, koji takodje imaju podelu od 360°. Ponekad smo prisiljeni kretati se po azimutu (kada treba najkracim putem stici do odredjenog cilja). Merenje azimuta moze koristiti i za odredjivanje mesta gde se nalazimo. Odredimo li azimut barem tri istaknuta objekta u okolini, mozemo na karti odrediti tri pravca, u cijem preseku se mi nalazimo.

 

 

 

2018  Radonja Srdanović - Mountain guide